preskoči na sadržaj
Osnovna škola "Stjepan Radić" Oprisavci
Webmail Virtualna knjižnica Kontakti

Login
Korisnik:
Lozinka:
 

INFORMATIKA


 

Danas je informatička pismenost postala jednako važna kao i opća pismenost.
 

Nastava informatike organizirana je kao izborni predmet za učenike od četvrtog do osmog razreda.

 
Predmet Informatika treba omogućiti učenicima upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.
Nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicima omogućiti: stjecanje umijeća uporabe današnjih računala i primjenskih programa (vještine), upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim primjenskim područjima (rješavanje problema).
 
 
 

O čemu učimo na nastavi informatike

 

1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije

Osnovni pojmovi u informatici: podatak, informacija, znanje. Načini prikaza podataka u računalima. Načini pohranjivanja podataka. Pohranjivanje brojeva, znakova, slike, zvuka i videa nizom bitova. Datoteka, baza podataka, informacijski sustavi. Normirani oblici pohranjivanja informacija: HTML. Osnove matematičke logike. Logičke izjave. Osnovne logičke funkcije (I, ILI, NE). Zasnovanost digitalnih naprava na matematičkoj logici: logički sklopovi i registri.

 

2. Strojna i programska oprema računala

Vanjski izgled osobnog računala. Osnovni dijelovi računala: središnja jedinica računala, osnovni ulazni i izlazni uređaji (tipkovnica, miš i zaslon i njihovo priključivanje). Građa računala: procesor, spremnik, ulazno-izlazne naprave, sabirnica. Radni spremnik i vanjski spremnici: disk, disketa, CD-ROM, CD–RW, DVD-ROM. Mjere za veličinu spremnika (bit, bajt, KB, MB, GB). Načini povezivanja računala u mreže: lokalna mreža, rasprostranjene mreže. Načini prenošenje informacija komunikacijskim sustavima. Brzina prijenosa. Pojam i uloga operacijskog sustava. Organizacija i funkcioniranje operacijskog sustava. Osnovna svojstva operacijskog sustava. Upoznavanje osnovnog okruženja operacijskog sustava. Prilagođavanje operacijskog sustava. Stjecanje vještine u uporabi radne površine, razvijanje vještine samostalnog prilagođavanja postavki operacijskog sustava (radna površina, vrijeme i nadnevak, zaslon i slika), dodavanje i brisanje programa, upravljanje operacijskim sustavom pomoću upravljačke ploče (nadnevak i vrijeme, regionalne odrednice, dodavanje i uklanjanje sklopovlja i programa, zvukovi i prepoznavanje govora, odrednice pristupačnosti, rad i održavanje). Razvijanje pravilnog odnosa prema računalima i informatičkoj učionici, poticanje odgovornosti prema opremi, predviđanja posljedice koja će uslijediti nakon određene akcije.

 

3. Multimediji

Pokretanje i obustavljanje programa za crtanje. Crtanje i bojanje osnovnih elemenata: ravna i zakrivljena crta, pravokutnik, kvadrat, elipsa, kružnica. Kopiranje i premještanje dijelova slike, uređivanje boja, okretanje dijelova slike. Različiti pogledi na crtež, uređivanje gotovih crteža. Multimediji na računalu (zvučni zapis, zvučno-slikovni zapis, računalni edukativni programi, računalne igre). Upoznavanje načina prikaza slike u računalu (razlika između teksta i slike, osnovni elementi crteža – piksel i raster, standardni grafički formati i datoteke. Normirani načini pohranjivanja zvuka i slike, te zvučno-slikovnog zapisa na računalu. Razvijanje vještina samostalnog pokretanja i zatvaranja programa za crtanje, crtanja pomoću osnovnih elemenata, samostalnog kopiranja i premještanja dijelova slike, uređivanje boja, okretanje dijelova slike. Upoznavanje različitih poglede na crtež, uređivanje gotovih crteža, samostalno otvaranje i spremanje crteža na disk i disketu. Poticanje kreativnog pristupa programskim pomagalima koji je učenicima na raspolaganju, samostalna izrada crteža.

 

4. Obrada teksta

Pokretanje i obustavljanje programa za obradu teksta. Elementi programa. Otvaranje dokumenta s diska ili diskete. Spremanje dokumenta na disk ili disketu. Kopiranje i premještanje teksta. Upoznavanje tipkovnice, vrste tipki: znakovne tipke, funkcijske tipke, numerička tipkovnica, specijalne tipke i njihova uporaba. Pisanje teksta jednostavnijim programskim alatom za pisanje teksta, naučiti otvoriti i spremiti dokument te kopirati i premještati dijelove dokumenta. Uređivanje teksta. Odlomak. Uređivanje dokumenta. Korištenje alatnih traka te njihova prilagodba vlastitim potrebama, uređivanje teksta (izbor pisma i veličina, boja teksta, dodatno isticanje teksta) i odlomaka (tabulatori i margine, obrubi i sjenčanje pozadine teksta), uređivanje dokumenta (dodavanje zaglavlja i podnožja, promjena izgleda stranice, pisanje u više stupaca). Korištenje pomoći. Tablice, crteži i slike u programu za obradu teksta. Izrada tablica (osnovni pojmovi - umetanje ili crtanje tablice, oblikovanje i uređivanje, dodavanje i brisanje redaka i stupaca). Crtanje osnovnih likova, gotovi oblici, sjena i trodimenzijski učinak, umetanje slika, ukrasni tekst, umetanje gotovih slika iz drugih alata, namještanje položaja i poretka slike u odnosu na tekst, kopiranje i premještanje slika). Razvijanje vještine otvaranja i spremanje dokumenta, brzog i spretnog unošenja i ispravljanja teksta (izmjene i brisanje, poništavanje izmjena, selektiranje teksta, premještanje i kopiranje teksta, nađi i zamijeni). Ispis dokumenta. Postava stranice i ispis teksta na papir. Razvijanje vještine samostalnog ispisivanja dokumenta i pripreme dokumenta za ispis (pregled dokumenta prije ispisa, ispis dokumenta u cijelosti ili njegovih dijelova).

 

5. Proračunske tablice i baze podataka

Pokretanje i obustavljanje programa za proračunske tablice. Elementi programa. Osnovni pojmovi proračunskih tablica: radna knjiga, radni list, ćelija, stupac, redak, adresa ćelije. Vrste podataka i uređivanje radnog lista. Unošenje niza podataka. Nasljeđivanje i ne nasljeđivanje adresa. Uporaba formula. Definiranje jednostavnijih formula (izračuni osnovnih matematičkih operacija, računanje prosjeka, najmanja i najveća vrijednost, zbroj, prosjek i prebrojavanje) i njihova primjena u projektnim zadacima. Grafički prikaz tabličnih podataka. Razvijanje samostalnost i kreativnost pri izradi grafikona (odabir tipa zavisno o željenoj interpretaciji podataka, uređivanje grafikona). Uređivanje radnog lista (tip i boja pisma, obrub, odabir ćelija, kopiranje i premještanje, umetanje redova, stupaca i radnih listova, promjena imena radnog lista). Primjena proračunskih tablica za rješavanje konkretnih problema.

Osnovni pojmovi o bazama podataka. Uporaba baza podataka. Organizacija baza podataka. Unošenje podataka u bazu. Upiti o sadržaju baze.

 

6. Izrada prezentacija

Pokretanje i obustavljanje prezentacijskog programskog alata, elementi programa i kreiranje prve prezentacije (okruženje, kreiranje prezentacije bez i s predloškom, uređivanje teksta na slajdovima, uzorak i mijenjanje uzorka slajda, umetanje novog slajda, otvaranje i spremanje prezentacije). Vrste pogleda na slajdove. Umetanje slike na slajd i njeno uređivanje. Umetanje tablice. Organizacijski dijagram. Crtanje grafičkih oblika, umetanje tekstnih okvira i ukrasnog teksta. Reorganizacija prezentacije (premještanje slajdova u pogledu obrisa). Mijenjanje sheme boja na slajdovima. Uređivanje glavnog slajda. Animacijski efekti i efekti prijelaza slajdova. Postavljanje hiperveza i akcijski gumbi. Prikazivanje prezentacije. Ispis prezentacije. Uočavanje potrebe kvalitetnog i pravilnog prezentiranja informacija. Ponavljanje znanja o programskim alatima za obradu teksta i za proračunske tablice i njegova primjena u novom okruženju. Osposobljavanje učenika za primjene stečenog znanja na konkretne problemske situacije: izrada prezentacije korištenjem informacija prikupljenih iz različitih izvora (knjige, časopisi, internet) koja dopunjuje ili proširuje nastavno gradivo iz nekog nastavnog predmeta.

 

7. Izrada web-stranica

Pokretanje i obustavljanje programa za izradu web-stranica. Elementi programa (okruženje, kreiranje i spremanje novog dokumenta). Vrste pogleda na dokument. Postavljanje hiperveze na tekst. Izmjena stranice. Umetanje komponenti. Objavljivanje web-stranice na poslužiteljskom računalu. Ispitivanje pravilnog rada. HTML kao normirani jezik za izradu web-stranica. Postavljanje kodne stranice za hrvatska slova. Uloga protokola za prijenos datoteka (FTP). Izrada jednostavnije web-stranice (povezanih 5 - 7 stranica) koja sadrži slike, tekst (različitost oblikovanja teksta u odnosu na alat za obradu teksta), pravilno postavljanje veza između stranica. Postavljanje izrađene web-stranice na poslužiteljsko računalo pomoću nekog programa za prijenos datoteka. Primjena stečenog znanja na konkretne problemske situacije: projektna nastava - izrada web-stranica korištenjem informacija prikupljenih iz različitih izvora (knjige, časopisi, internet) koja dopunjuje ili proširuje nastavno gradivo iz nekog nastavnog predmeta.

 

8. Rješavanje problema i programiranje

Poticanje snalaženja u problemskim situacijama. Raščlanjivanje problema (zadataka) na manje jednostavnije podprobleme (podzadatke) i njihovo ponovno spajanje u logički slijed koji rješava postavljeni izvorni problem. Razvijanje proceduralnog, algoritamskog mišljenja i poticanje istraživačkog duha.

Osnovne programske naredbe jednostavnog interpretorskog jezika. Upoznavanje naredbi njihovim pojedinačnim izvođenjem. Priprema i pisanje programa kao niza naredbi. Jednostavne grafičke naredbe. Crtanje jednostavnih likova. Bojanje likova. Struktura programa: jednostavni slijed niza naredbi, ponavljanje niza naredbi, uporaba petlje, grananje na alternativne nizove naredbi. Tipovi podataka: brojevni, znakovni, tekstovni. Uporaba jedne varijable. Mijenjanje vrijednosti varijable. Uporaba dviju i više varijabli. Procedure i funkcije. Pojam rekurzije. Rekurzija u grafičkim primjerima te u matematičkim proračunima. Primjena programiranja u matematici, fizici i kemiji. Rješavanje problema i programiranje može se izvoditi ili uporabom jezika koji uključuju kornjačinu grafiku ili uporabom nekog proceduralnog jezika.

 

9. Internet

Internet i njegova organizacija (nastanak i organizacija interneta, tko upravlja internetom). Osnovni uslužni programi na internetu. Upoznavanje s elektroničkom poštom. Pokretanje i zatvaranje programa za elektroničku poštu. Izgled prozora programa i njegovo podešavanje. Slanje i primanje poruka. Rad s porukama. Korištenje adresara. Pravila lijepog ponašanja pri uporabi elektroničke pošte. Komunikacija na internetu (mrežne novine, mrežni razgovori). Pravila lijepog ponašanja pri uporabi tih uslužnih programa. Web preglednici i programski alati za brzo pretraživanje podataka (tražilice, katalozi i metatražilice). Razvijanje svjesnog odnosa prema neželjenim sadržajima na koje se može naići. Opasni programi (pojam virusa i zaštita od njih). Poticanje kritičkog pristupa raspoloživim informacijama te etičnog odnosa prema korištenju interneta. Razvijanje sposobnosti primjene stečenog znanja na konkretne problemske situacije: projektna nastava - izrada referata/plakata korištenjem informacija prikupljenih na internetu koje dopunjuju ili proširuje nastavno gradivo iz nekog nastavnog predmeta.


 

Jeste li znali?


Znate li što je informatika?

„Kako ne bi znali, gotovo svi idemo na informatiku“ – reći ćete. „Informatika ima veze s kompićima.“

To baš i nije sasvim točno.

Informatika je znanost koja proučava postupke prikupljanja, memoriranja, oblikovanja, obrade i prijenosa informacija. Iz toga vidimo da se informatika ne bavi samo računalima, već puno širim područjem koje obuhvaća sve što je povezano s informacijom. Ono što u osnovnoj školi učimo u okviru informatike kao izbornog predmeta blisko je znanosti koju nazivamo računarstvo.

Računarstvo je znanost koja se bavi proučavanjem hardvera, softvera i teorije računanja. Pojam softver odnosi se na programe i programske jezike, a hardver se bavi proučavanjem dijelova računala i njihove uloge.

Informatiku mnogi smatraju znanošću o upotrebi elektroničkih računala u svrhu prikupljanja, obrade i prijenosa informacija. Kako se ovdje spominje elektroničko računalo, naziv našeg predmeta se ipak može smatrati ispravnim.

 
Jesu li podatak i informacija jedno te isto?

U informatičkom smislu nisu!

Informacija je podatak koji za nas ima neko značenje. Za razliku od podatka, primanjem informacije povećava se naše znanje.

Naprimjer, podatak "New York je udaljen od Zagreba 4302 milje" vam nešto znači samo ako znate da su Zagreb i New York gradovi i ako poznajete milju kao mjernu jedinica za duljinu. Tada je to za vas informacija.
Ako ne znate što je Zagreb, New York ili milja, niste iz ove rečenice saznali ništa pa je ona za vas samo podatak.

 




preskoči na navigaciju